Međunarodna federacija atletskih statističara je stara i veoma ugledna sportska
organizacija. Osnovana je pre 55 godina i okuplja eksperte iz oblasti istorije
atletskog sporta iz oko 70 zemalja iz celog sveta. Federacija trenutno ima
oko 300 članova koji imaju obavezu ne samo da redovno plaćaju članarinu već
i da budu konstanto aktivni u smislu praćenja i sistematizacije atletskih
rezultata a isto tako i da budu ljudi koji će voditi računa da rekordi i
sama takmičenja budu potpuno regularni i u skladu sa međunarodnim atletskim
pravilima.
Jugosloveni su do sada sasvim dobro bili
zastupljeni u ovoj organizaciji. Najstariji član ATFS bio je
naš poznati TV reporter Mladen Delić iz Zagreba koji se inače
smatra i osnivačem atletske statistike kod nas. On je bio član
ATFS od 1953. godine. Posle njega članovi su bili ili su i sad:
Miodrag „Bata“ Аcić (umro), Olga Acić, Ozren Karamata, Ljubiša
Gajić i Ivo Popović. U međuvremenu, po osamostaljenju Slovenije,
članovi ATFS iz ove zemlje postali su Marko Račić i Zdravko Peternelj.
Ljubiša
Gajić, ATFS member from 1995.
Ljubiša Gajić rođen je 5. marta 1957. god. u selu Majuru kod Jagodine gde i
danas živi. Osnovnu školu završio je u rodnom selu a gimnaziju
u Jagodini. Studirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu. Zaposlen
je u Jagodinskom sportskom savezu.
Atletikom se bavi od 1973. god. kao takmičar a od 1981. god. i kao trener i
funkcioner. Ima najviše sudijsko zvanje - međunarodni atletski sudija, sudio
je ili obavljao značajne sudijske funkcije tri puta na Kupu Evrope, četiri
puta na Balkanskim igrama i tri puta na krosevima Balkana. Bio je i član Stručnog
saveta Atletskog saveza Srbije i u dva mandata član Predsedništva ASS kao predstavnik
Saveza atletskih trenera Srbije.
U trenerskom radu, iako radi u veoma teškim uslovima, kao specijalista za sprint
i prepone, ostvario je zapažene rezultate. Odgajio je 12 reprezentativaca Jugoslavije
a njegovi takmičari postavili su do sada 19 državnih rekorda u svim kategorijama
sem kod muškaraca-seniora. Njegove takmičarke Marina Filipović i Marija Pavlović
nastupale su na svetskim i evropskim prvenstvima a prvaci Balkana od njegovih
takmičara bili su Marina Filipović, Bojan Milutinović i Jelenka Ilić. Takmičari
koje je trenirao doneli su u Jagodinu preko 60 titula prvaka Jugoslavije.
Pored redovnog posla i trenerskog rada Gajić se bavi i publicistikom i proučava
istoriju jugoslovenske atletike. Od 1995. god. redovni je član Međunarodne
federacije atletskih statističara (ATFS) kao peti Jugosloven kome je to pošlo
za rukom (iza Mladena Delića iz Zagreba, Miodraga i Olge Acić iz Beograda i
Ozrena Karamate iz Zemuna). Veoma je aktivan u radu ove Federacije i do sada
je učestvovao u nekoliko međunarodnih projekata koji se tiču istorije svetske
atletike. U nekoliko publikacija IAAF ili ATFS objavljeni su njegovi radovi
na engleskom jeziku a njegove knjige korišćene su kao literatura za veći broj
izdanja u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sloveniji, Češkoj Republici, Poljskoj,
Nemačkoj i Velikoj Britaniji. Njegova dokumentacija korišćena je i za izradu
nekoliko internet-sajtova.
Od 1975. godine redovni je saradnik jagodinskog nedeljnika „Novi put“ u kome
je do sada objavio na stotine priloga iz oblasti atletike. Tekstovi su mu objavljivani
i u dnevnim listovima „Sportske novosti“, „Sport“ i „Sportski žurnal“ kao i
u časopisima „Tokovi“, „Atletika kraljica sportova“ i „Pomoravski sport“. U
jubilarnoj knjizi povodom 50 godina ATFS (ATFS Jubilee Book) objavljen je njegov
tekst o nastanku i razvoju atletske statistike u Jugoslaviji (na engleskom
jeziku).
Dokumenatciju Ljubiše Gajića koristili su izdavači monografija Atletskog saveza
Srbije (1988 i 1998. god.) i Zagrebačkog atletskog saveza kao i atletskih klubova
Železničar iz Niša, Spartak iz Subotice, Mladost iz Zemuna i HAAK Mladost iz
Zagreba.
U do sada izašlim knjigama publikovao je po prvi put kod nas mnoge nepoznate
ili već zaboravljene činjenice iz istorije jugoslovenske atletike. Usko sarađuje
sa g-đom Olgom Acić i Ozrenom Karamatom te zahvaljujući njima naša atletika
ima zapisane skoro sve relevantne podatke o ljudima i događajima iz ovog sporta.
Član je Književnog kluba „Đura Jakšić“ u Jagodini od 2006. godine.
Dobitnik je većeg broja društvenih priznanja od kojih se naročito ističe Majska
nagrada SOFK Srbije, najviše priznanje iz oblasti fizičke kulture u našoj zemlji.
Ovu nagradu dobio je 1987. godine i do sada je jedini Jagodinac koji se može
pohvaliti ovim priznanjem. Dobitnik je i Zlatnih plaketa ASJ i ASS za dugogodišnji
svestrani rad u atletskom sportu.
BIBL.: Dvadeset pet godina Atletskog kluba Kablovi, Jagodina 1984.; Trideset
godina Atletskog kluba Kablovi, Jagodina 1989.; Tablice sto najboljih, Jagodina
1999.; Zlatna knjiga jugoslovenske atletike, Jagodina 2000.; Prvenstva Jugoslavije
u atletici, Jagodina 2003.
LIT.: Jagodinski biografski leksikon, Jagodina 2006.
Olga Acić
Ozren Karamata
DVADESET
PET GODINA
ATLETSKOG
KLUBA „KABLOVI“
Jagodina, 1984. god.
60 stranica, format 25x25 sm. Tiraž: 1.000
primeraka. RASPRODATO
Kratak pregled istorije kluba sa najznačajnijim statističkim
podacima. Prva pisana publikacija o radu Atletskog kluba Kablovi.
Broširano, ilustrovano.
TRIDESET
GODINA
ATLETSKOG
KLUBA „KABLOVI“
Jagodina, 1989. god.
128 stranica, format B5, ćirilica. Tiraž:
1.000 primeraka. RASPRODATO
Jubilarno izdanje povodom 30-godišnjice Atletskog kluba. Kompletna
monografija sa klupskim rekordima, tablicama, spiskom svih aktivnih
članova u periodu 1959-1989. god. Sve osvojene medalje na međunarodnim,
saveznim i republičkim prvenstvima. Ilustrovano.
TABLICE
STO NAJBOLJIH
Jagodina, 1999. god.
64 stranica, format A4. Tiraž: 500 primeraka.
RASPRODATO
All-time tablice 100 najboljih Jugoslovena po disciplinama. Prvo
izdanje velikih tablica kod nas uopšte.
ZLATNA
KNJIGA
JUGOSLOVENSKE
ATLETIKE
Jagodina, 2000. god.
194 stranice, format B5. Tiraž: 1.000 primeraka.
RASPRODATO
Međunarodni nastupi reprezentacije Jugoslavije od 1922. go 1999.
godine. Prvi put kod nas kompletni spiskovi državnih reprezentativaca,
kako seniorskih tako i juniorskih. Svi nastupi Jugoslovena na
velikim međunarodnim prvenstvima. Ilustrovano.
PRVENSTVA
JUGOSLAVIJE
U ATLETICI
Jagodina, 2003. god.
176 stranica, format B5. Tiraž: 500 primeraka.
Prvi put na jednom mestu apsolutno SVI prvaci Jugoslavije u periodu
1920-2002. god. Prvi put kod nas zvanični podaci o državnim
prvacima u mlađim kategorijama. Podaci i o ekipnim i kup takmičenjima,
biografije predratnih jugoslovenskih prvaka i rekordera, prvi
put kod nas publikovani ratni prvaci Nezavisne države Hrvatske
i Srbije pod nemačkom okupacijom. Ilustrovano.